Kumstva: Treba li Hercegovina slijediti Italiju?

Nije tajna da su kumstva na sakramentima u većini slučajeva otišla u krajnost. Za krizme se kao dar kupuju skuteri, skupocjeni pametni telefoni, dok se vjerska strana u kojoj se obećava da će se dijete pratiti kroz život, često zanemaruje.

Pojedine biskupije u Italiji odlučile su suspendirati kumstva jer smatraju da se izgubila poveznica s vjerom, pa smo provjerili što se događa u Hercegovini.

Iz Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije za Bljesak.info su rekli kako se obdržavaju odredbe za kumstvo prema Zakoniku kanonskoga prava, rekli su nam da ukoliko bude kakvih izmjena vezanih za kumstva pri slavlju sakramenata krštenja i krizme, pravovremeno će obavijestiti vjernike.

Poveznica s vjerom i duhovnošću

Dalibor Milas, doktor pastoralne teologije i socijalne etike, kaže za Bljesak.info da iako je riječ o tradiciji koja se može pratiti od samih početaka Crkve, ako se gleda čisto crkveno-pravno, prema Zakoniku kanonskog prava, krštenje i krizma vrijede i bez kumova.

”Koliko sam mogao iščitati, pojedine talijanske biskupije odlučile su privremeno suspendirati ovaj običaj zato što odabir kumova danas ima sve manju poveznicu s vjerom i duhovnošću. Što se tiče kumstava kod nas, činjenica je da se ovdje još uvijek drži do ovog običaja”, kazao je Milas.

Kada te netko odabere za kuma svoje djece, kaže Milas, to pored učvršćivanja rodbinsko-prijateljskih odnosa, predstavlja čak i izvjesnu čast.

Pomodarstvo bez kvalitetnog odnosa

”Kada je pak riječ o duhovno-vjerskoj dimenziji kumstva, teško je to procijeniti zato što ovisi od osobe do osobe. Iako se to kod većine svelo na pokazivanje, pomodarstvo i demonstraciju statusnih simbola, još uvijek ima onih koji sa svojim štićenicima nastoje raditi na kvalitetnijem odnosu. Takvi su definitivno u manjini, ali opet ih ima”, rekao je Milas, dodajući kako smatra da ne treba ništa privremeno suspendirati ili čak ukidati.

”Možda je ovo dobra prilika i s roditeljima i s kumovima pa čak i sa zrelijom djecom, razgovarati te naglasiti, ne samo društvenu nego i duhovnu dimenziju ovih sakramenata. Teško se nekada oteti dojmu da se o tome najmanje govori”, kazao je Milas.

Duhovno srodstvo

Teolozi kažu kako biti kum ili kuma danas, kao što je bilo i jučer i u prvim stoljećima Crkve, jest obveza i nije tek lijep obred, ceremonija za slikanje, gozba i prilika za darivanje, to nije dužnost koja završava primljenim krstom ili potvrdom nego je obveza koja proistječe iz vjere. Dakle, kumstvo obvezuje više nego prijateljstvo, pravo ili moral. Kumstvo započinje krštenjem ili potvrdom, traje čitav život kumčeta ili kumova. Između njih nastaje veza, prije svega religiozna i moralna, nastaje duhovno srodstvo, no danas nažalost, kumovi su ”bolji” ako mogu izdvojiti puno novca za tu čast.

Zakonik kanonksog prava

Inače Kanon 873 Zakonik kanonskog prava kaže:

”Neka se uzme samo jedan kum ili jedna kuma ili i kum i kuma”

U Kanonu 874 navodi se:

1 – Da bi se komu dopustilo da preuzme službu kuma, potrebno je:

1. da ga odredi sam krštenik ili njegovi roditelji ili onaj tko ih zamjenjuje ili, ako tih nema, župnik ili krstitelj i da je prikladan te da ima nakanu vršiti tu službu;

2. da je navršio šesnaestu godinu života, osim ako dijecezanski biskup odredi drugu dob ili ako župnik ili krstitelj smatraju da zbog opravdanog razloga treba da se dopusti iznimka;

3. da je katolik, potvrđen i već pričešćen i da provodi život u skladu s vjerom i preuzetom službom;

4. da nije udaren nikakvom zakonito izrečenom ili proglašenom kanonskom kaznom;

5. da nije otac ili majka krštenika.

2 – Neka se krštena osoba koja pripada nekatoličkoj crkvenoj zajednici ne dopusti, osim zajedno s katoličkim kumom, i to samo kao svjedok krštenja Kanon 893. kaže:

1 -Da bi netko mogao obavljati službu kuma, treba da ispunjava uvjete o kojima se govori u kan. 874. 2. – Preporučuje se uzeti za kuma onoga tko je tu službu preuzeo na krštenju.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.