Prijeti li nam nestašica hrane – pitanje je od kojeg mnogi strahuju zbog galopirajuće svjetske krize.
Dodatno zabrinjava to što je tržište Bosne i Hercegovine ovisno o uvozu.
Koliko hrane proizvodimo i čekaju li nas prazne police u trgovinama, poput pojedinih europskih zemalja?
Oni koji žive na selu i proizvode hranu, na pitanje prijeti li nam nestašica imaju jasan odgovor.
Proizvodnja na selu
Svi smo mi tu negdje, imamo nekog sa sela, zašto ne doći vikendom, malo da se odmore i proizvedu hranu, kaže Đorđe Vakčić, poljoprivrednik.
Međutim, nije sve tako jednostavno. Zbog dugogodišnje nebrige nadležnih i rastućih troškova proizvodnje, sve je manje onih koji proizvode
Mladen Lazić, vlasnik tvornice za preradu povrća, kaže:
Nijedan od političara nije došao kod mene na selo da osjeti čar proizvodnje i kako mi funkcioniramo, sve su to šuplje priče. Je li problem da se država okrene prema nama, da država napravi robne rezerve, ja mogu proizvesti tisuću tona krompira lagano, luka 500 tona lagano za robne rezerve za godinu dana, ali nema para.
Za razliku od Velike Britanije i pojedinih europskih zemalja koje se ovih dana suočavaju s praznim policama marketa, naši građani ne moraju brinuti za taj scenarij, kažu u udruženjima poljoprivrednika.
Međutim, potrebno je na vrijeme reagirati, jer ukoliko se trend odlaska stanovništva nastavi, hranu neće imati tko ni da proizvodi.
Nema tko da radi zemlju
Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, kaže:
Zemlje ima napretek ali nema tko da je obrađuje. I onaj tko ima neće da proizvodi pa da baca, ali da će nam prijetiti nestašica, čisto sumnjam, malo smo mi tržište, lako je ovo opskrbiti hranom.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja mljekara RS, ističe:
Mladih nema i nitko ne želi raditi na imanjima. Nema farmera u Republici Srpskoj kome ne fali radnik. U Europi nitko ne želi raditi poljoprivredu i to je glavni problem, zemlja traži čovjeka da je ore.
Situacija je ove godine nešto povoljnija zbog većih poticaja za proizvodnju koji su motivirali ratare, ali treba razmišljati dugoročno, kažu sugovornici BHRT-a.
Boško Radić iz Udruženje poljoprivrednih proizvođača Semberije i Majevice kaže:
Mislim da što se tiče građana Republike Srpske i Bosne i Hercegovine, ne treba paničariti. Što se tiče same Republike Srpske, bit će dovoljno brašna jer je pšenice posijano za 25% više.
Pokrivenost uvoza izvozom u Bosni i Hercegovini je 68%. Sve ono što se uvozi, može se i proizvoditi, ali sve više polja je netaknuto, a nadležni, kako kažu, reagiraju prekasno.
