Dio građana BiH ne štedi: Za “Mercedes” izbrojao 275 prosječnih plaća

Dok mnogi spajaju kraj s krajem i gledaju kako da prežive mjesec, u BiH ima i onih koji su za luksuzni automobil spremni da izdvoje više stotina tisuća maraka, pa su se tako pojedinci tijekom siječnja častili “Porscheom” i “mercedesima” od kojih je najskuplji koštao vrtoglavih 315.000 KM, što je čak 275 prosječnih plaća isplaćenih lani u Srpskoj.

  Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, drugo mjesto je također zauzeo “Mercedes” vrijedan nešto više od 300.00 KM, a treće “Porsche” za koji je izdvojeno oko 259.000 KM.

U listi top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u siječnju ove godine, osim tri navedena, su još četiri “Porschea” i tri “Mercedesa”.

– Prilikom uvoza top deset najskupljih vozila Uprava je naplatila uvozne dažbine u ukupnom iznosu većem od 434.000 KM – pokazuju podaci UIO.

Izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac za “Glas Srpske” kaže da je u BiH, kao i svugdje u svijetu, posljednjih godina povećano ekonomsko raslojavanje stanovništva te da brojke o kupovini luksuznih limuzina nisu iznenađujuće.

– U svakom vremenu, ali i društvu, postoje građani koji zarađuju mnogo više od prosječnog građanina – rekao je Grabovac.

Objasnio je da za nekoga ko jedne godine zaradi deset milijuna maraka, a druge, na primjer, osam milijuna maraka, kriza ništa ne znači i zbog toga se ne suzdržava od tako velikih izdataka.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je prosječna neto plata lani iznosila 1.144 marke, a zaštitnici prava potrošača ističu da to pokazuje da mnogi jedva sklapaju kraj s krajem te da o luksuznom automobilu ne mogu ni da sanjaju.

U Udruženju građana “ToPeeR” iz Doboja kažu da su podaci UIO odlika vremena u kojem živimo.

– Vrijeme krize upravo donosi taj totalni vrh u trošenju novca, a ti iznosi se ne mogu naći ni u snu čovjeka s prosječnim primanjima – rekli su u ovom udruženju dodavši i da se kroz povijest pokazalo da u vrijeme krize ne postoji sredina, nego samo ljudi koji nemaju i oni koji imaju previše.

Neravnomjerna raspodjela

Ekonomista Aleksandar Ljuboja kaže da su stvari vrlo jednostavne, jer živimo u sistemu neravnomjerne raspodjele bogatstva.

– Nemamo srazmjerne sisteme oporezivanja dobiti i nemamo prelijevanja prema onima koji zarađuju manje. Dok naše društvo ne dođe u fazu pravilnije preraspodjele nacionalnog bogatstva, to će biti tako – rekao je Ljuboja.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.