S prvim minutama siječnja Hrvatska je preuzela šestomjesečno rotirajuće predsjedništvo Vijećem Europske unije, šest i pol godina nakon što je postala članicom EU-a.
Početak predsjedanja bit će službeno obilježen 9. siječnja 2020. dolaskom članova Europske komisije u Zagreb i koncertom u Hrvatskom narodnom kazalištu. Međunarodno otvaranje hrvatskog predsjedanja bit će 15. siječnja koncertom u Bruxellesu, na dan međunarodnog priznanja Hrvatske i mirne reintegracije Podunavlja.
Sastanak povjerenika Europske komisije na čelu s predsjednicom Ursulom von der Leyen i hrvatske Vlade održat će se 9. siječnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici (NSK) u Zagrebu.
Dio NSK postaje središte hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije
Za potrebe predsjedanja uređen je dosad nedovršeni dio NSK-a, koji će biti središte hrvatskog vođenja Europske unije. Pretvoren je u kongresni centar, a na raspolaganju će imati veliku dvoranu od 550 m2, osam manjih dvorana za 60 do 80 ljudi, centar za novinare i blagovaonica za delegate. Ondje su i prevoditeljske i televizijske kabine, videozidovi i ambulanta.
Predsjedanje je prigoda da se zemlja predstavi u što boljem svjetlu europskoj javnosti te da se domaća javnost senzibilizira za europske teme.
“Snažna Europa u svijetu punom izazova”, slogan je koji je Hrvatska izabrala za predsjedanje Vijećem EU-a
Šestomjesečni program predsjedanja utemeljen je na četiri prioritetna područja: Europa koja se razvija; Europa koja povezuje; Europa koja štiti i Europa koja je utjecajna.
Tijekom hrvatskog predsjedanja održat će se oko 1400 sastanaka na raznim razinama, većinom u Bruxellesu. Sastanci na ministarskoj razini u travnju i lipnju bit će u Luxembourgu. Već desetljećima je ustaljena praksa da se svi ministarski sastanci tijekom tri mjeseca u godini – travnju, lipnju i listopadu – održavaju ondje.
U Hrvatskoj će se održati ukupno 161 događaj, od čega dvije trećine u Zagrebu. Najvažniji među njima i vrhunac predsjedanja bit će neformalni sastanak na vrhu EU-a i zapadnog Balkana 7. svibnja u Zagrebu. Osam neformalnih sastanaka Vijeća EU-a bit će u Zagrebu, tri u Splitu i jedno u Opatiji. Predviđeno je i devet ministarskih konferencija od kojih će pet biti u Zagrebu, a četiri izvan njega. Dio događaja planirao se održati i u Slavoniji, međutim zbog nedostatka smještajnih kapaciteta i dvorana od toga se odustalo. Stoga će se u Osijeku održati neki stručni sastanci koji ne zahtijevaju veliku logističku potporu.
Planiran je i niz konferencija, o zaštiti potrošača, o obrambenoj industriji, presađivanju organa, kohezijskoj politici, migracijama, demografskim izazovima, turizmu, Europskom socijalnom fondu te prometnoj infrastrukturi.
Za potrebe predsjedanja edukaciju je prošlo ukupno 850 ljudi. Izobrazbu u tri ciklusa prošli su i ministri u Vladi – tečaj tajništva Vijeća Europske unije, tečaj javnog govora te tečaj vođenja sastanaka i pregovora.
Vijeće EU-a jedno je od dva zakonodavna tijela Europske unije
Vijeće Europske unije koje se nekad zvalo Vijeće ministara jedno je od dva zakonodavna tijela EU-a, koje čine ministri u vladama država članica. Vijeće se sastaje u različitim konfiguracijama ovisno o temi o kojoj se raspravlja i odlučuje, poput Vijeća za poljoprivredu i ribarstvo, Vijeća za pravosuđe i unutarnje poslove itd.
Svim konfiguracijama Vijeća predsjeda resorni ministar iz države predsjedateljice, osim Vijeća za vanjske poslove, kojim predsjeda visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku. Predstavnik države predsjedateljice predsjeda i sastancima radnih i stručnih skupina koje djeluju u Vijeću EU-a. Postoji 200-ak specijaliziranih radnih skupina i odbora koji rade na pripremama sastanaka Vijeća.
Prihvaćanjem Lisabonskog ugovora, koji je uveo funkcije stalnog predsjednika Europskog vijeća i visokog predstavnika za vanjsku i sigurnosnu politiku, rotirajuće predsjedništvo je izgubilo na vidljivosti, ali ipak ima svoju težinu jer država predsjedateljica vodi pregovore o usklađivanju zakonodavnih prijedloga u institucijama EU-a.
Najvažnije zadaće pred EU-om sljedećih mjeseci
Hrvatsko predsjedanje dolazi na samom početku novog institucionalnog i zakonodavnog ciklusa Unije, započetog formiranjem novog sastava europskih institucija. Kao najvažnije zadaće koje stoje pred Unijom sljedećih mjeseci jesu dogovor o sedmogodišnjem proračunu, sporazum o budućim odnosima s Velikom Britanijom, Konferencija o budućnosti Europe, zakonodavni okvir za borbu protiv klimatskih promjena.
Hrvatska vlada je 27. prosinca donijela detaljan i temeljit program predsjedanja Vijećem Europske unije. Osim četiri krovna prioriteta, u programu hrvatskog predsjedanja razrađeni su i prioriteti za svih deset konfiguracija Vijeća EU-a.
U sklopu prvog prioriteta – Europa koja se razvija, hrvatsko će se predsjedništvo “zalagati za ujednačen, održiv i uključiv rast Unije koji uzima u obzir posebnosti i potrebe svih država članica, njihovih regija i građana”, stoji u programu. U drugom prioritetu Hrvatska će poticati politike usmjerene na infrastrukturno povezivanje Unije i zbližavanje njezinih građana, ponajprije kroz obrazovanje, kulturu i sport. U EU-u postoje velike razlike u kvaliteti infrastrukture i pokrivenosti prometnim, energetskim i telekomunikacijskim te digitalnim mrežama, što sputava njezin napredak i globalnu konkurentnost. Djelovanje hrvatskog predsjedništva u trećem prioritetu bit će usmjereno na daljnju izgradnju Unije kao prostora slobode, sigurnosti i pravde zasnovanog na zajedničkim vrijednostima, demokraciji i vladavini prava. To uključuje jačanje unutarnje sigurnosti, bolju zaštitu vanjskih granica, postizanje pune interoperabilnosti informacijskih sustava, podizanje otpornosti na vanjske ugroze te hibridne i kibernetičke prijetnje.
– Hrvatsko predsjedništvo zalagat će se za nastavak dosljedne, djelotvorne i vjerodostojne politike proširenja, kao uloga u stabilnost, sigurnost i daljnji gospodarski razvoj i povezanost europskog kontinenta, kaže se u dokumentu u dijelu koji se odnosi na prioritet pod nazivom Utjecajna Europa.
Ističe se da su promicanje europskih vrijednosti, jačanje multilateralizma i europske sigurnosne i obrambene suradnje te provedba ciljeva iz Programa Ujedinjenih naroda za održiv razvoj 2030., glavne odrednice vanjskog djelovanja Unije te da se njezina vjerodostojnost u međunarodnim odnosima odražava i kroz odgovoran pristup prema vlastitom susjedstvu, istočnom i južnom, uključujući jugoistok Europe (zapadni Balkan).
