O maloljetničkim brakovima u BiH govori se tek povremeno. Prilikom obilježavanja službenih datuma koji, načelno, slave prava djeteta, na primjer.
Ni vlastima nije prioritet da ovaj problem sasijeku u korijenu, a trebalo bi, s obzirom na to da je Komitet Ujedinjenih naroda prije četiri godine od Bosne i Hercegovine zatražio da zabrani maloljetničke brakove. U BiH, prema trenutnim zakonima, sklapanje braka sa maloljetnom osobom nije dozvoljeno, osim u izuzetnim slučajevima i uz odobrenje roditelja ili staratelja, kada sud može dozvoliti sklapanje takvog braka osobi sa navršenih 16 godina.
Prijedlog novog porodičnog zakona Republike Srpske će se naći pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske narednog utorka. Odredbe kojima se predviđaju izuzeci od sklapanja maloljetničkih brakova, a koje se protive međunarodnim standardima i preporukama UN komiteta o pravima djeteta, nažalost, ostaju u tom prijedlogu.
Fondacija Udružene žene se pridružuje stručnoj javnosti, UNICEF-u i ombudsmanu za djecu i drugima koji su reagovali na ovu situaciju, budući da svi pokazatelji ukazuju da se dozvoljavanjem izuzetaka kod sklapanja maloljetničkih brakova, ustvari, omogućava zloupotreba dječijih prava, podstiče trgovina ljudima, djeca dovode u opasnost od prekidanja školovanja, od nasilja u porodici i zajednici, od stigmatizacije i retraumatizacije, kaže za N1 Aleksandra Petrić, programska direktorica Fondacije “Udružene žene”.
“Pojedini članovi radne grupe iznose kao argument činjenicu da se djevojkama koje prije punoljetstva ostanu trudne, time omogućava da riješe svoj pravni status, odnosno način izdržavanja, time što će otac djeteta koji će biti njen suprug imati pravnu obavezu da je izdržava. Dakle, smatram da se time liječe samo posljedice problema koje imamo u kontekstu maloljetničkih brakova, ne adresira se suština problema, zbog toga što se mi ne bavimo prevencijom tih brakova, odnosno, prevencijom situacija koje dovode do maloljetničkih brakova, a u kontekstu zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja djevojčica i smatram da je to nedopustivo”, stava je Petrić.
Nažalost, nastavlja, da u BiH ne postoje službene državne statistike vezanih za maloljetničke brakove, jer to upravo i ukazuje na problem zbog čega se sistemski, država time i ne bavi.
“Mislim da su institucije odgovorne da prate probleme djece i da time sistemskim mjerama kroz javne politike reaguju u kontekstu zaštite dječijih prava, prvenstveno jer je BiH veoma davno ratifikovala konvenciju o pravima djeteta i stoga je obavezujući međunarodni standard i moramo učiniti sve da zakoni spriječe takve situacije u kojima se djeci krše njihova prava tako da se usvajaju javne politike koje će omogućiti da se zaštite djeca, u kontekstu zdravlja i u kontekstu odrastanja, sigurnosti, brige sistema o djeci koja su u rizičnim situacijama da bi mogle postati i žrtve trgovine ljudima i žrtve nasilja i biti u situaciji da budu trudne kao maloljetnice”, kaže Petrić.
Podsjeća i na to da je bh. društvo tradicionalno i patrijahalno, te štiti obitelj po svaku cijenu, ali se, nažalost, ne vodi računa o djevojčici koja je maloljetna i u drugom stanju, gdje se, apsolutno, njena prava ne uzimaju u obzir.