Posla ima napretek, zaradi se jako dobro, a do poskupljenja je došlo. Osobito se to osjeti na energentima za koje se dvostruko više novca izdvaja – priča nam poznanik koji je proteklih dana za blagdane došao iz Njemačke.
To je kratak rezime zbivanja u vodećoj europskoj sili, gdje se pozorno prate globalna kretanja.
A konkretno, poskupljenja ima. Čudna je situacija. Cijene stanova više su za 100 do 200 eura u odnosu na 2021. godinu, a cijene nekretnina proteklih dana padaju. Također, hrana je mnogo skuplja nego prije, piše Večernji list.
Otprilike za 20 posto na kraju 2022. u odnosu na 2021. Za 2023. najavljena su dodatna poskupljenja struje, zrakoplovnih karata, cigareta, pa čak i ulaznica za zabavne parkove. Puno toga se mijenja, a puno toga se već promijenilo nagore za stanovništvo. Jedina prednost je da su plaće stabilne, a tko može tvrditi da će se dugoročno to zadržati – stava je sugovornik.
Deutsche Welle ocjenjuje da je iza Njemačke teška godina, ali i da će 2023. biti naporna. Brojni su izazovi pred tamošnjim političkim rukovodstvom.
Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a u Njemačkoj, unatoč raznim neuspjesima i prijeporima, s optimizmom gleda u budućnost. Troje predsjednika vladajućih stranaka objavilo je gostujući članak u novinama Frankfurter Allgemeine Zeitung u kojem kažu: Želimo Njemačku učiniti socijalnijom i pravednijom, modernijom i digitalnijom, konkurentnijom i klimatski neutralnom.
To su koalicijski partneri mogli napisati i prije godinu dana. Ali 2022. je u stvarnosti za takozvanu semafor-koaliciju bila obilježena krizama koje su slijedile jedna za drugom, kako na nacionalnoj tako i na međunarodnoj pozornici, a tako će zacijelo biti i u 2023. A te krize nisu imale nikakve veze s onim što si je ova vlada uzela u zadatak na početku svoga mandata u prosincu 2021. godine.
Pred njemačkom vladom tri su velika izazova: ona se mora i dalje brinuti za sigurnu opskrbu energijom, bez obzira na rast cijena, mora poticati jedinstvo društva i mir u vrijeme rata te se jasnije definirati u međunarodnoj politici. Prije svega u odnosu na Kinu – navodi se u velikoj analizi.
Naglašeno je da je 200 milijardi eura njemačkoj vladi bilo potrebno kako bi osigurala opskrbu njemačkog stanovništva i gospodarstva energentima tijekom ove i iduće zime nakon što su odlučili više ne ovisiti o Rusiji. Kancelar Olaf Scholz (SPD) u intervjuu za Medijsku grupu Funke izjavio je da malo vjerojatnim smatra pad cijena energenata na razinu prije ruskog napada na Ukrajinu.
Vjerojatno se nećemo vratiti povoljnim cijenama koje smo imali prije rata. Ali stanje će ostati prihvatljivo jer ćemo imati nove mogućnosti uvoza. Njemačka će ostati jaka i uspješna industrijska nacija, rekao je Scholz.
Za to je potrebno brzo proširenje korištenja obnovljivih izvora energije. Ali oko brzine i mjera energetske politike već je 2022. bilo puno svađe unutar koalicije, primjerice oko dodatnog poreza na plin koji je htio uvesti ministar gospodarstva Robert Habeck (Zeleni), ali koji je na kraju ipak odbačen, ili oko produžetka rada triju preostalih njemačkih nuklearki. Rat u Ukrajini – Vlada će morati uložiti puno truda kako bi u vremenima velikih kriza i nesigurnosti ojačala jedinstvo društva.
U posljednje vrijeme Nijemce je uplašilo otkrivanje planiranog, perfidnog “državnog udara” koji je htjela izvesti skupina desnih ekstremista “Građana Reicha”. Vlada mora, osim toga, u 2023. još bolje i, prije svega, jedinstvenije javnost informirati o isporukama oružja i solidarnosti s napadnutom Ukrajinom.
Prema jednoj novoj studiji, brojni ljudi, osobito na istoku Njemačke, puno sumnjičavije gledaju na potporu Ukrajini nego na zapadu zemlje. Samo 28 posto ispitanika na istoku Njemačke želi zadržati potporu Ukrajini i u slučaju da to dovodi do viših cijena energenata, pokazala je studija Mercator foruma migracija i demokracija (Midem) Tehničkog sveučilišta u Dresdenu.
Na zapadu Njemačke to je ipak 42 posto ispitanika. A svaki treći stanovnik na istoku Njemačke slaže se s tvrdnjom: “NATO je Rusiju toliko dugo provocirao da je morala krenuti u rat.”
Na zapadu Njemačke s tim se slaže 22 posto ispitanika – navodi se u analizi DW-a.
