Nezapamćeno topla zima počela je buditi prirodu već početkom siječnja. Uz vegetaciju, počele su se buditi i pčele što može biti iznimno opasno. Dođe li do duljeg hladnog razdoblja, mogao bi se dogoditi pravi pomor pčela.
Proljetne temperature usred zime prerano su izmamile pčele iz košnica. Cvate lijeska, već unose pelud, pa su i matice mnogo ranije počele nositi jajašca. Sve će biti dobro ako ne nastupi dugotrajna hladna zima.
– Da se dogodi hladnoća i da potraje, pčele se skupljaju oko legla jer su već započele leglo. I onda se može dogoditi, ako potraje hladnoća, da se pčele udalje od hrane, dovljno je 2 centimetra da se udalje, i one ugibaju od gladi, iako vidimo da je puno, objašnjava pčelar Zlatko Milovac.
Ono što pčelari u tom slučaju mogu učiniti da spriječe katastrofu jest postaviti pčelinje pogače na okvire kako bi im hranu približili. I dok se još ne zna što će zima donijeti, topla jesen već je učinila štetu.
– Ova godina je posebna po tome što se jesen jako produžila, onda je došlo do reinvazije varoe što nije nitko očekivao, kaže Milovac.
Pčelari sada, nažalost, prijavljuju velike gubitke, u pojedinim pčelinjacima uginulo je od 50 do 70 posto pčelinjih zajednica.
– Što je uzrok još uvijek ne znamo, svi pretpostavljaju da je to varoa koja je do sad radila štete na pčelinjacima, ali neki čak pretpostavljaju da je neki novi virus koji je naišao i koji jednostavno uništava ovu zimsku pčelu, rekla je Vera Marušić, pčelarka, pašna povjerenica Pčelarske udruge “Bilogora – Bjelovar”.
A zima zube još nije ni pokazala. Smrzne li se u ožujku, uništit će glavnu pašu bilogorskih pčela – bagrem. Upravo se to dogodilo prije dvije godine kada je mraz uništio i urod u mnogim voćnjacima. Pčelarima i voćarima preostaje jedino nada da velikih vremenskih ekstrema neće biti jer za prilagodbu na klimatske promjene treba mnogo više.
