Ovog tjedna iz Bruxellesa bi mogle stići važne vijesti za Bosnu i Hercegovinu. Na sastanku 15. prosinca lideri Europske unije će, uz nekoliko drugih važnih pitanja, razmatrati i situaciju u južnom susjedstvu, uključujući Bosnu i Hercegovinu.
Tko je sve za BiH
Prema najavama domaćih i europskih političara, konačno bi mogla biti donesena odluka o dodjeli kandidacijskog statusa BiH. Bio bi to sigurno vjetar u leđa novoj vlasti koja je uvelike u fazi formiranja.
Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel prošlog je tjedna u Tirani na summitu Europska unija – zapadni Balkan izrazio nadu da će Europsko vijeće potvrditi kandidacijski status Bosni i Hercegovini, piše Večernji list.
Na stolu je jasan prijedlog. Češka, kao predsjedateljica Europskog vijeća, predano radi na dobivanju potvrdnog odgovora. Nadam se dobrim signalima u idućim danima, rekao je Michel.
Odgovarajući na pitanje novinara o tome što očekuje od preporuke Europske komisije, koja se založila za kandidacijski status BiH u listopadu ove godine, on je naveo da je i na ministrima EU-a odluka.
Oni će se sastati u formatu Vijeća za opće poslove 13. prosinca (GAC). Veliki su izgledi da prihvate preporuku Europske komisije, iako neke članice EU-a još imaju određene rezerve jer ih ni bosanskohercegovački dužnosnici, a ni kolege u EU nisu uvjerili da je to pravi potez koji će potaknuti reforme i pozitivne procese u BiH.
Pozitivan odgovor od 27 članica
Europsko vijeće odlučuje konsenzusom i potrebno je da svih 27 članica tog vrhovnog tijela Europske unije da svoj pozitivan odgovor. Izvjesno je da većina “novih” članica EU-a i onih koje su zemljopisno najbliže BiH zagovara dodjelu statusa kandidata.
Taj blok zemalja predvode Hrvatska i Slovenija, ali izvjesno je da bi odluka Europskog vijeća imala i potporu Mađarske, Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Bugarske, Rumunjske i nekih drugih članica Unije.
Neke više, a neke manje, zemlje zapadne Europe i Skandinavije iskazuju rezerve. Ponašanje političkih subjekata u BiH, posebno u kontekstu konstituiranja institucija vlasti nakon listopadskih izbora, može biti razlog da neke od skeptičnih članica Unije promijene svoj stav.
Jasno je upozoreno kako upravo želja da se brzo uspostavi nova vlast i pokrenu davno zakočeni procesi u BiH ima itekakvu ulogu u daljnjem približavanju zemlje članstvu u EU. Odluka će, u svakom slučaju, biti politička. Uostalom, ništa neobično za EU.
I same odluke o proširenju i prijemu pojedinih zemalja u članstvo donošene su na osnovi strateških procjena i potreba Unije, a ne ispunjavanja strogih tehničkih i pravnih kriterija. Potvrda tomu je i ovogodišnja odluka da se status kandidata dodijeli Ukrajini i Moldaviji gotovo bez postavljanja ikakvih ozbiljnih uvjeta.
Rat i prijetnja ratom bili su motivi za ove odluke, a iako je BiH, srećom, daleko od takvog stanja, upravo bi približavanje članstvu u EU dalo značajan doprinos jačanju sigurnosti i izbjegavanju unutarnjih konflikata.
Bezvizni režim
Dobivanje kandidacijskog statusa svakako bi predstavljalo povijesni trenutak za BiH, ali i još jedan korak na putu k punopravnom članstvu u EU. Mnogo je obveza koje će uslijediti nakon te odluke Europske unije.
Dovoljno je vidjeti s čim se sve suočavaju susjedne zemlje koje su već dobile status kandidata. Tu je svakako i ispunjavanje preformuliranih 14 prioriteta koji su još prije postavljeni pred BiH, a dominantno se tiču vladavine prava.
Mogućnost korištenja više sredstava iz fondova EU-a te privlačnija pozicija za strane ulagače neke su od koristi kandidacijskog statusa. A da je put do konačnog članstva itekako dug i neizvjestan, pokazuje i pogled unatrag.
Prije 25 godina Europska zajednica pružila je BiH mogućnost korištenja tzv. autonomnih trgovinskih povlastica, a prvi konkretan korak k integraciji u Uniju bio je Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, koji je potpisan 2008. godine, ali je stupio na snagu tek sedam godina poslije.
Bezvizni režim za bh. državljane uveden je 2010. godine, a BiH je 2016. službeno podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, kao posljednja zemlja zapadnog Balkana (ne računajući Kosovo).
Posljednji konkretan korak na europskom putu BiH učinjen je prije gotovo tri godine, 29. svibnja 2019. kada je Europska komisija objavila Mišljenje o zahtjevu BiH za članstvo u EU s 14 prioriteta.
