Stopa inflacije u Europskoj uniji zabilježila je u listopadu novi rekord od 11,5% međugodišnje, nastavljajući uspon s rujanske razine od 10,9%, pokazuju novi podaci Eurostata, zavoda za statistiku EU-a. Prije godinu dana stopa inflacije u 27-članom bloku iznosila je 4,4%. Slično kretanje potrošačkih cijena bilo je i u eurozoni, u kojoj se međugodišnja inflacija popela na 10,6% u listopadu u odnosu na 9,9% u rujnu. Godinu prije inflacija u eurozoni bila je 4,1%. Na mjesečnoj razini rast inflacije je ubrzao u listopadu i u EU i u 19-članom valutnom bloku s 1,2% u rujnu na 1,4%, odnosno na 1,5% respektivno.
Inflacija
Prema podacima Eurostata, najniže međugodišnje stope inflacije registrirane su prošlog mjeseca u Francuskoj (7,1%), Španjolskoj (7,3%) i na Malti (7,4%), a najviše u Estoniji (22,5%), Litvi (22,1%) i Mađarskoj (21,9%). U usporedbi s rujnom inflacija je na godišnjoj razini pala u 11 članica EU-a, ostala je stabilna u tri, a porasla u 13 zemalja. S druge strane, godišnja inflacija u listopadu u FBiH dosegla je novi rekord i iznosila 19,1%, objavio je Federalni zavod za statistiku. Potrošačke cijene, kako se navodi u izvješću, u listopadu su prosječno porasle za 2,5% u odnosu na mjesec prije. Tome je naviše doprinijelo poskupljenje hrane, usluga prijevoza te energenata. Cijene hrane mjerene indeksom potrošačkih cijena veće su u listopadu ove u odnosu na listopad prošle godine za 27,4%, dok su cijene prijevoza uslijed poskupljenja naftnih prerađevina veće za 25%. Ipak, najveći skok cijena bilježi se u kategoriji el. energije, plina i drugih energenata, gdje godišnje poskupljenje iznosi 40,8%. Dobra vijest je da su, nakon višemjesečnog rasta, cijene hrane na svjetskom tržištu u padu. No, pojedini ekonomisti smatraju kako to ne znači da rasta više neće biti, već da će taj rast biti manji. Nije izgledno da će se pad cijena hrane na svjetskom tržištu odraziti i na bh. tržište, što je uvjetovano stanjem na domaćem tržištu. Ako se i odrazi, to se neće odmah dogoditi i neće značiti pojeftinjenje, već će značiti ono što je već konstatirano – da će poskupljenje biti po nižim stopama. Pad cijena hrane na svjetskom tržištu događa se nakon rasta kamatnih stopa, tj. smanjenja novčane mase kao mjere za ublažavanje inflacije. Time se smanjuje potražnja na tržištu, svjesno se ide u recesiju, a nakon čega bi trebao uslijediti ekonomski oporavak.
Posebnost
BiH Što se tiče pada cijena konkretno u BiH, ekonomski analitičar Admir Čavalić ističe kako BiH u značajnoj mjeri ovisi o uvozu, posebno kada se radi o prehrambenim proizvodima. – Još je rano prognozirati, ali ako se nastavi trend pada cijena hrane, moguće je da u kratkom roku dođe do pada cijena hrane i u BiH – kazao je za Faktor Čavalić. Osim cijena hrane koju uvozimo, objašnjava, imamo i niz čimbenika proizvodnje koji se koriste u domaćoj prehrambenoj industriji, a koji su prouzročili rast cijena na domaćem tržištu. – Moguće je da će lančano uvjetovati opći pad cijena hrane, ali kad govorimo o padu cijena hrane, ne mislimo na pad na onu cijenu prije krize, prije inflacije. Govorimo o ublažavanju, usporavanju značajnijeg trenda rasta cijena. To je vrlo bitno tijekom zime jer očekujemo opću energetsku krizu – naveo je. Naglašava da, ako ostane taj trend pada cijena, tržišta vrlo brzo reagiraju. – Prvo ide sa svjetskog na regionalno tržište, a zatim s regionalnog na bh. tržište. Dakle, u roku od oko mjesec dana možemo očekivati da se i kod nas vrši adaptacija tržišne cijene. Bitno je napomenuti da moramo imati otvorene granice, forsirati svoju vanjsku trgovinu ako želimo imati pad cijena – zaključio je.
