Neumoljivi rast cijena u Bosni i Hercegovini se nastavlja. Stručnjaci procjenjuju da će se taj trend nastaviti te da poboljšanje situacije nije na vidiku.
Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za rujan ove godine iznosi 2.852,37 KM. Prosječna plaća isplaćena u FBiH iznosila 1.122,00 KM, dok je minimalna plaća u FBiH prema Odluci Vlade FBiH 543,00 KM. Dakle, pokrivenost sindikalne potrošačke košarice prosječnom plaćom je 39,34 posto, dok je pokrivenost minimalnom plaćom 17,99 posto.
Gledajući njen rast po mjesecima, ona je od početka godine rasla po 200 do 300 KM i ide ka rekordnih 3.000 KM.
Prema podacima Saveza samostalnih sindikata minimalni troškovi života četveročlane obitelji od siječnja do rujna porasli za 495,33 KM.
“Naglašavamo da se prilikom izračuna potrošačke košarice u obzir ne uzimaju kreditna zaduženja građana, iznosi najma stambenog prostora onih koji nemaju riješeno stambeno pitanje niti troškovi goriva, jer je nemoguće napraviti točnu procjenu tih iznosa. S tim u vezi, troškovi života su porasli znatno više od navedenog iznosa”, kazao je za Akta.ba Selvedin Šatorović, predsjednik SSBiH.
Kada je riječ o namirnicama čija je cijena najviše porasla tijekom ove godine, a koje su zastupljene u potrošačkoj košarici, riječ je, između ostalog, o sljedećim:
“To su samo neki od proizvoda. Ne postoji namirnica čija cijena nije porasla prethodnih mjeseci. To se posebno odnosi na higijenske potrepštine”, napominju iz Sindikata.
U valu poskupljenja u BiH, sljedeće na redu je brašno. Kako je najavljeno, do kraja tekuće godine moglo bi doći do poskupljenja od otprilike marku i pol do dvije marke za vreću od 25 kilograma brašna.
Na pitanje je li vrijeme da se upali crveni alarm za povlačenje konkretnih poteza kako bi se građani zaštitili od eskalacija cijena u Sindikatu smatraju da je alarm upaljen još od početka pandemije i da su na to mjesecima upozoravali.
“Nažalost nismo naišli na razumijevanju predstavnika vlasti tako da se danas građani Bosne i Hercegovine suočavaju s najvećom ekonomskom krizom. Ono što posebno zabrinjava je da su odbijani svi prijedlozi kojima se kriza mogla ublažiti i da danas na snazi, kao jedina država u Europi, nemamo nikakve mjere kojima se građani štite od nekontroliranog rasta cijena proizvoda i usluga”, ističe Šatorović.
Dodaje da ukoliko dođe do najavljenog poskupljenja brašna, a za očekivati je da hoće, onda nam slijedi novi val poskupljenja svih pekarskih proizvoda i tjestenine što će biti ogroman udar na novčanike građana jer smo svjesni koliko su navedeni proizvodi zastupljeni u njihovoj prehrani.
“S obzirom da, nažalost, veliki broj građana nije u mogućnosti kupiti meso, voće i povrće, te svoju ishranu u najvećoj mjeri bazira na brašnu i pekarskim proizvodima, onda je jasno što će najavljeno poskupljenje značiti za njih”, dodaje on.
Napominje da kada je riječ o Savezu samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine jedina su organizacija koja je od početka pandemije ukazivala na problem stihijskog i kontinuiranog rasta cijena namirnica i higijenskih potrepština. Situacija se dodatno pogoršala ruskom invazijom na Ukrajinu.
“Dali smo podršku smanjenju akciza i uvođenju diferencirane stope PDV, a što smo zagovarali od dana kada je porez na dodanu vrijednost uopće uveden u Bosnu i Hercegovinu. Tražili smo zabranu rasta cijena najosnovnijih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština, te povećanje ulaganja u poljoprivredu i pomoć domaćim prerađivačima i proizvođačima, sve s ciljem olakšavanja situacije za građane naše zemlje“, kaže sugovornik.
Kada je riječ o radnicima, tražili su da se poveća najniža plaća i da ona iznosi 1.000 KM. Taj prijedlog je u formi Nacrta zakona usvojen u Zastupničkom domu PFBiH i, kako kaže, vjeruju da će parlamentarci imati razumijevanja za najugroženije radnike i radnice i usvojiti ga odmah po konstituiranju novih saziva parlamenta.
“Od novoizabranih dužnosnika izvršne vlasti ćemo tražiti da odmah donese odluke kojima će se zaustaviti rast cijena najosnovnijih životnih namirnica i higijenskih potrepština”, zaključio je Šatorović.
O koliko ozbiljnom problemu se radi, govori sve veća zabrinutost vodećih ekonomskih sila u svijetu. Međutim, razlika je u tome što se svjetske ekonomske sile bore se s inflacijom i nastoje olakšati svojim građanima, što u Bosni i Hercegovini nije slučaj.
Da su cijene u marketima u najmanju ruku strašne za većinu proizvoda, pogotovo mliječnih, ukazuje i ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
“Bilo koje povećanja cijena smanjuje realnu plaću, mirovinu i svako drugo primanje. To što je nešto nominalno povećano, ne znači da je i dovoljno kako bi se pratio rast cijena. Ono što je vrlo bitno sada uraditi, a ne sutra, jest da se dio viška prikupljenih poreza usmjeri u povećanje neto plaća radnika kroz niže doprinose. Ako bi do toga došlo, neto plaće bi se povećale, a time i realne plaće, dok bi se bruto plate zadržale na istom nivou”, poručuje Hadžić.
Smatra da je ovo vrlo bitno za poslodavce, jer ako se zadrži nivo bruto plaća (ukupni trošak po jednom radniku), a poveća neto plaća, usporava se rast cijena, a time inflacija, jer svaki dodatni trošak povećanja plata radnika ne bi se prenio na nove veće cijene proizvoda i usluga.
“Ovo je apel prema svim političkim strankama, bez obzira tko će činiti većinu u FBiH, da prva mjera bude smanjenje stope doprinosa, barem na 31% iznosa bruto plaće, a kasnije i na 25%. Time činite najveći mogući patriotski čin prema građanima ove zemlje”, ističe Hadžić koji neumorno daje savjete građanima, ali i vlastima.
