Sve češće čujemo da osobe mlađe životne dobi dožive epizode srčanih udara, a o ovoj temi govorio je dr. Ivan Tomić, kardiolog u SKB Mostar.
Koronarna bolest, odnosno infarkt miokarda, kao njezina akutna komplikacija, glavni je uzročnik smrti ljudi diljem svijeta.
Infarkt miokarda nekada je pogađao osobe starije od 45 godina. Danas se s infarktom sve češće suočavaju mlade osobe između 25 i 35 godina, kaže dr. Tomić za Večernji list.
Prema njegovim riječima, kada je riječ o mladim osobama, infarkt srca uvijek je iznenađenje, podmukao je i najčešće se dogodi bez prethodnih upozorenja. U rizičnoj skupini su oni mladi ljudi koji imaju genetsku predispoziciju, gdje je već netko u obitelji doživio srčani udar, moždani udar ili je član obitelji kardiovaskularni bolesnik. Bolest je češća kod muškaraca, dok se kod žena javlja trostruko češće nakon menopauze zbog smanjenog utjecaja spolnog hormona estrogena.
Život mladih ljudi danas je drugačiji nego nekada, tu bih posebno izdvojio veliku izloženost stresu, nepravilnoj prehrani, ignoriranje kroničnog umora, povišenog krvnog tlaka i nedostatka vremena te interesa da se naprave određene pretrage kako bi se isključila mogućnost srčanog udara, kaže za Večernji list dr. Tomić i dodaje da je najmlađi bolesnik kome su radili koronarografiju zbog srčanog udara imao 22 godine.
Prema riječima dr. Tomića, ponekad simptomi srčanih problema mogu biti složeni: nije ih lako prepoznati, a vrlo često se pripisuju nečem drugom, kao što je umor, bolovi u mišićima, “pokvareni želudac”. Bol ili nelagoda u prsima koja se može širiti u ruke, vrat, čeljust, trbuh klasični su simptomi srčanog udara. Često osobe koje imaju šećernu bolest, strastveni pušači, osobe starije životne dobi nemaju nikakvih tegoba ili minimalne tegobe, a dožive srčani udar. Otežano disanje može biti simptom srčanog udara.
Osjećaj mučnine, znojenja, slabosti u želucu i povraćanje nisu rijetki kada je u pitanju srčani udar i, nažalost, često se pripisuju nekoj drugoj dijagnozi. Ubrzani ili nepravilni puls, pogotovo ako je popraćen vrtoglavicom ili osjećajem slabosti i gubitkom daha, može biti znak srčanog udara. Izuzetno je važno znati prepoznati simptome koji upućuju na probleme sa srcem prije nego što je prekasno, ističe.
Kao glavni uzrok infarkta miokarda navodi se ateroskleroza arterija kao i stvaranje ugruška na tako promijenjenoj krvnoj žili koja opskrbljuje srčani mišić kisikom i hranjivim tvarima.
Pušenje je “najjači” od rizičnih faktora za razvoj ateroskleroze na koji se može utjecati. Kutija cigareta dnevno povećava rizik dva do tri puta. Pasivno pušenje je također štetno i ne postoji sigurna doza, nego je svako izlaganje dimu cigareta štetno. Izostanak fizičke aktivnosti ili premala fizička aktivnost povezani su s većom sklonošću za srčani udar. Povećana tjelesna težina i pretilost, osobito povećan opseg struka, rizični su čimbenici za bolest srca i krvnih žila.
Šećerna bolest je snažan čimbenik rizika za srčani udar i bolest krvnih žila. Naime, dvije trećine osoba sa šećernom bolešću umire od bolesti srca i krvnih žila i prevažno je držati šećernu bolest pod kontrolom. Povišene razine ukupnog kolesterola i tzv. “lošeg kolesterola” u izravnoj su vezi s rizikom od srčanog udara. Nereguliran krvni tlak je također faktor rizika za srčani udar, objašnjava.
Dr. Tomića su pitali ima li preboljeni Covid-19 utjecaj na povećan broj srčanih udara.
Postoji velik broj studija koje su dizajnirane na temu povezanosti SARS Cov-2 infekcije i infarkta miokarda, ali do sada nema usuglašenih stavova oko utjecaja koronavirusa na porast akutnog infarkta miokarda. Svakodnevno se u našim kardiološkim ambulantama susrećemo s bolesnicima koji imaju post Covid sindrom koji je prezentiran kao pojačani umor, kratkoća daha, kašalj, bol u prsištu, netolerancija na fizičku aktivnost, koji iziskuju dodatnu kardiološku obradu.
Nažalost, mladi ljudi podrazumijevaju da moraju biti zdravi, a to nije tako jer živimo u kontinuiranom stresu, nepravilno se hranimo, koristimo namirnice bogate skrivenom soli, a bez adekvatne fizičke aktivnosti. Također, znamo da su u porastu i bolesti ovisnosti kod mladih ljudi. Mlade osobe se javljaju na pregled tek onda kada zamijete neki problem, a to je najčešće nedostatak zraka pri fizičkom naporu, pojačano zamaranje, lupanje srca i slično, zaključuje dr. Tomić.
