Papa Franjo u petak je apelirao na vjerske vođe da pomognu maknuti svijet s “ruba osjetljive provalije” i suprotstave se novoj utrci u naoružavanju koja, kako je rekao, redizajnira sfere utjecaja iz doba Hladnog rata.
Papa je tu poruku uputio na svoj prvi puni dan posjeta Bahreinu dok je zatvarao forum o dijalogu Istoka i Zapada koji je promovirao kralj Bahreina, zaljevske zemlje u kojoj se kršćanima dopušta prakticiranje njihove vjere u crkvama.
Posjetom se nastavlja Papina politika poboljšanja veza s islamskim svijetom nakon povijesnog posjeta Abu Dabiju 2019., što je bio prvi Papin posjet Arapskom poluotoku.
U svom pontifikatu je od 2013. posjetio desetak većinski muslimanskih zemalja.
Franjo, koji pati od bolova u koljenu zbog kojih se mora koristiti invalidskim kolicima i štapom, ponajviše je govorio o ulozi religija u promicanju mira, razoružanja i socijalne pravde.
“Nakon dva strašna svjetska rata, Hladnog rata koji je desetljećima držao svijet u neizvjesnosti, katastrofalnih sukoba koji se odvijaju na svim stranama zemaljske kugle, te suočeni s optužbama, prijetnjama i osudama, još uvijek se nalazimo na rubu delikatne provalije u koju ne želimo pasti”, rekao je papa Franjo u blistavom mramornom dvorištu kraljevske palače.
Očigledno misleći na Ukrajinu, Franjo je osudio situaciju u kojoj se “nekoliko moćnika nalazi u odlučnoj borbi za vlastite interese, oživljavanje zastarjele retorike, redizajniranje sfera utjecaja i suprotstavljenih blokova”.
Franjo, koji podržava potpunu zabranu nuklearnog oružja i često je osuđivao globalnu trgovinu oružjem, rekao je da vjerski vođe ne mogu podržavati ratove – očito misleći na patrijarha Ruske Pravoslavne Crkve Kirila entuzijastičnog podržavatelja ruske invazije na Ukrajinu kojega je papa i prije implicitno kritizirao.
Govoreći pred papom kralj Hamad bin Isa Al Kalifa pozvao je na jednoglasnost u zaustavljanju rata između Rusije i Ukrajine te na “ozbiljan dijalog za dobrobit cijelog čovječanstva”.
Papa je odaslao sličnu poruku, kao i treći govornik, šeik Ahmad al-Tajeb, veliki imam egipatske džamije i Sveučilišta Al-Azhar koji je potpisao dokument “Ljudsko bratstvo” iz 2019., značajan manifest o ulozi religija u traženju mira.
Papa je, ne imenujući nijednu državu, također osudio financiranje terorizma.
U petak poslijepodne obratit će se bahreinskom Muslimanskom vijeću starijih, a zatim predvoditi misno slavlje u katedrali Naše Gospe od Arabije, jednoj od dvije katoličke crkve u Bahreinu.
U toj zemlji živi oko 160 tisuća katolika.
Po dolasku u četvrtak, Franjo je govorio protiv smrtne kazne u Bahreinu, gdje šijitska muslimanska oporba optužuje sunitsku monarhiju za kršenje njihovih prava.
Obitelji osuđenih na smrt tražile su pomoć od Pape.