Uz energetsku krizu s jedne strane i kontinuirano globalno zagrijavanje s druge strane, sve se više postavlja pitanje kako ćemo u budućnosti hladiti naše građevine. Prikupljanjem podataka, samo u 2019., rashladni uređaji činili su 8,5 posto ukupne svjetske potrošnje električne energije, što je ekvivalentno oko 1 milijardu tona emisija CO2., a u nadolazećim godinama potrošnja će vjerojatno postati još veća.
Kako bi prevladali ovaj začarani krug, istraživači MIT-a istražuju sustav koji može hladiti prostorije bez potrošnje energije, takozvani pasivni uređaj – prenosi Domus. Ova vrsta tehnologije apsorbira toplinu iz svoje okoline, a zatim koristi fizičke učinke, poput izolacije, isparavanja i zračenja, za prijenos topline dalje do sustava koji hladi, a sve to bez dodavanja energije.
Unutar ravnog troslojnog panela znanstvenici su kombinirali nekoliko tehnika pasivnog hlađenja. Gornji sloj panela sastoji se od visoko izolacijskog aerogela, ultra lakog materijala nalik spužvi kojeg karakteriziraju rijetke mreže umreženih polimera, u kojima najveći dio volumena zauzima prazan prostor. Sljedeći je hidrogel, materijal karakteriziran sličnom mrežom netopivih polimera, ovaj put uronjenih u vodu. Ovaj sloj je izoliran od gornjeg aerogela, ali kada se toplinska energija koja uspije proći kroz gornji sloj apsorbira, voda koju sadrži djelomično isparava u paru, koja se diže kroz aerogel. Konačno, istraživači su postavili reflektirajući materijal sličan zrcalu. Ovaj sloj reflektira toplinu koja uspije proći kroz gornja dva sloja, osiguravajući da hidrogel apsorbira što je više moguće topline.
Kako bi testirali izvedbu uređaja, tim ga je postavio na krov kampusa MIT-a u Cambridgeu, pokraj čisto radijacijskog rashladnog sustava. Rezultat je oko tri puta učinkovitiji od najsuvremenijeg sustava. Tijekom ljetnih mjeseci hladio je prostor ispod panela na 9,3°C ispod sobne temperature, čak i na izravnoj sunčevoj svjetlosti.
