Početkom proljeća svi su apelirali da se zasiju što veće površine povrćem, voćem i ratarskim usjevima da bi se osigurala sirovinska osnova za prehranu stanovništva tijekom jeseni i zime kada se očekuju krajnje posljedice pandemije.
Kada su ljudi zasijali površine, čak i one koje nikada nisu sijali, sada ne mogu plasirati svoje proizvode, odnosno stvaraju se tržišni viškovi. Problem imaju i proizvođači mesa, piše Večernji list BiH.
Niske cijene
Probleme imaju sve grane poljoprivrede. Stoga je nužno zaštititi domaću proizvodnju i domaće proizvođače, s obzirom na činjenicu da se zemlje EU-a okreću sebi i štite svoju poljoprivrednu proizvodnju po pitanju ograničenja uvoza i dodatnih subvencija. – Zatanjurao sam osam duluma kupusa, odnosno oko 50 tona, jer ga nisam imao kome prodati – kazao je za Nezavisne Darko Ilić, poljoprivrednik iz Gradiške.
Otkup povrća u RS-u je počeo, ali to dijelu poljoprivrednika nije ulilo puno nade jer na nekim kulturama, umjesto profita, beru gubitke. “Kupus je stigao, bio spreman za tržište, ali nije bilo potražnje. Onda su ga napale bolesti i došao mu je kraj. Da je bilo tržišta, naravno da bi se uspio prodati. To je roba prve klase”, priča Ilić. Ovaj poljoprivrednik dominantno se ove sezone, uz kupus, bavio i proizvodnjom lubenice, krumpira i luka. “S krumpirom i lukom također ću loše proći. Cijena im je niska, a potražnja nikakva. Kada roba ne ide, obarate mu cijenu, ali ni na taj način nismo ništa dobili. Lubenici je cijena sada oko 0,30 KM, što je za ovu godinu čak i dobro”, ističe Ilić.
Smanjen izvoz
Prije svega, osjeti se da je slabija kupovna moć stanovništva. Smanjena je potrošnja i to je ono što nas brine. Već se stvaraju viškovi određene hrane, bilo bi dobro kada bi to otkupile robne rezerve. Smanjen je izvoz mesa i piletine, a uvoz ne posustaje. To guši našu poljoprivrednu proizvodnju. Naravno, znamo da je BiH potpisnica središnjega europskog ugovora o slobodnoj trgovini, ali to nije prepreka da se određenim mjerama zaštiti domaća proizvodnja. Postoji mehanizmi za to – kazao je Faktoru Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH.
U problemima su i stočari. Utovljenu junad nemaju kome prodati. – Obratili smo se Ministarstvu poljoprivrede FBiH da interveniraju i na određen način sudjeluju u otkupu, baš kao što je to urađeno u RS-u. Trenutačna otkupna cijena junadi je od 3 do 3,20 KM i u tom slučaju proizvođači su na gubitku. Tek kada bi otkupna cijena bila 4 KM, onda bi proizvođači bili na pozitivnoj nuli. Nije nikakvo podilaženje, uzdamo se u Vladu FBiH.
Naša država proizvodi svega 25% potrebnih količina mesa, ostalo uvozimo. Zašto ne bi bilo obrnuto? Što se tiče voća, ono ide dobro, izvozi se šljiva, uskoro će i jabuka te kruška. Dobar je plasman i na domaće tržište, što se ne može reći za povrće. Iz inozemstva nam stiže jeftinije povrće, pitanje je kakve kvalitete, i naši proizvođači su tu oštećeni – ističe Bićo.•
