Pandemija koronavirusa pokrenula je najveću globalnu recesiju. Svjetska banka procjenjuje da bi se zapadni Balkan mogao naći na ivici siromaštva, te da bi korona-kriza gurnula najmanje 400 tisuća ljudi u siromaštvo. Koliko je Bosna i Hercegovina izgubila i kako njeni građani žive “novu normalnost” koju je donijela pandemija?
“Kolika su primanja, tako moramo i živjeti, kod mene su 265 (konvertibilnih maraka)”.
“Kakva primanja, imate pola milijuna umirovljenika koji žive od ničega, dok plate režije ostane im za lijekove, kupe lijekove, kruha i mlijeka i to je…”
“Minimalna mirovina, a troškovi…ne možete ući u samoposlugu osnovno nešto da kupite bez 50, 60 maraka”, kažu građani s kojima smo razgovarali.
Pojava pandemije Bosni i Hercegovini donijela je nezaposlenost i zatvaranje radnih mjesta, smanjila prihode, izvoz, ugrozila investicije. Borba protiv koronavirusa odvija se na dvije strane – borba koju vode liječnici i znanstvenici, ali i ona koju vode ekonomisti, dok pokušavaju naći adekvatan odgovor za urušavanje ekonomskog sektora.
AZIZ ŠUNJE, profesor Ekonomskog fakulteta u Sarajevu
“Bosna i Hercegovina je na određeni način već na granici siromaštva. Problem ove zemlje je što se nalazimo u toj političkoj situaciji u kojoj se nalazimo. Ne postoji nijedan konsenzus o tome kako provesti određene reforme, posebno kad su plate realnog sektora u pitanju, mora se naći način da se poslodavci rasterete poreza koje plaćaju kao doprinose na plaće.”
Udruženje “Pomozi.ba” u proteklom periodu bilježi znatno veći broj apela za pomoć u odnosu na prethodne godine.
MAJA ARSLANAGIĆ, Udruženje “Pomozi.ba”
“Uglavnom su to bili ljudi koji su svakako bili u nekim teškim životnim situacijama, dakle socijalno ugrožene obitelji koje su dodatno ostale bez posla, ili slučajevi gdje su kompletne porodice ostale bez posla.”
Podijeljeno je 23 tisuće prehrambenih paketa širom Bosne i Hercegovine. Stanovnicima Cerske, gdje većina živi od poljoprivrede i stočarstva, a pandemija im je otežala pristup sejmenima, zaštitnim materijalima, potrebnim strojevima, ovo Udruženje doniralo je kombajn koji će moći koristiti 20 obitelji.
MAJA ARSLANAGIĆ, Udruženje “Pomozi.ba”
“Posebno smo fokus stavili i na Bihać u proteklom periodu jer smo tamo otvorili za vrijeme pandemije koronavirusa restoran dobre volje kako bismo pružili svim ljudima u Krajini, koji ne mogu sebi priuštiti obrok, koji su dodatno pogođeni za vrijeme pandemije, da dođu u restoran i besplatno jedu.”
Zbog nesrazmjera između primanja i troškova života sve više je i onih koji su primorani hraniti se u javnim kuhinjama.
INDIRA KRIJEŠTORAC, Crveni križ FBiH
“U Mostaru je došlo do povećanja korisnika za oko 50 osoba, tako da ih je sada ukupno 398. Uglavnom je riječ o romskoj populaciji i osobama koje su ostale bez posla, dakle konobari, turistički radnici i sl. Kada govorimo o Sarajevskoj županiji, tijekom proglašenja nesreće u FBiH nije bilo povećanja korisnika kuhinje, trenutno je 1.072 korisnika kuhinje.”
Dok pandemija globalno nanosi štetu ekonomiji, građani biraju između dvije osnovne životne potrebe – hrane i zdravlja, da bi preživjeli novu, suroviju normalnost, piše BHRT.
